Dana 10. marta učenici odeljenja II zdt, u saradnji sa profesoricom biologije Aleksandrom Jovanović, realizovali su aktivnost povodom obiljležavanja Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti. Cilj aktivnosti bio je informisanje učenika o značaju pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i očuvanja zdravlja.
U okviru ove aktivnosti izrađen je edukativni pano sa osnovnim informacijama o gojaznosti, njenim uzrocima, mogućim posljedicama po zdravlje, kao i o načinima prevencije.
Takođe su u nekoliko odjeljenja (prvi razred gimnazije, prvi razred ekonomske struke,drugi razred matematičke gimnazije,četvrti razred opšte gimnazije), održana kratka predavanja tokom kojih su učenicima predstavljeni osnovni pojmovi vezani za gojaznost, energetski balans i značaj zdravih životnih navika.
Predočeno je da se gojaznost u zadnje vrijeme procentualno za 20% povećala u Crnoj Gori Takođe,da dosta mladih pati od gojaznosti i da već na tom uzrastu ima problema sa kardiovaskularnim bolestima, visokim nivoom šećera, povećanim nivoom holesterola i drugim problemima.Veliki unos rafinisanih šećera, brze hrane i energetskih pića bez fizičke aktivnosti stvara preduslov za pojavu gojaznosti. Naglašeno je da postoje i genske predispozicije ove pojave. Vođen je razgovor o zdravijim modelima ishrane, o značaju balansirane i umjerene ishrane. Pomenute su metode mjerenja potkožnog masnog tkiva i visceralnih masnoća u određivanju nivoa gojaznosti, pored upotrebe već opštepoznatog indeksa tjelesne mase (ITM), koji donekle može da nam ukaže na pretilost, ali ne da ukaže na odnos između količine masnog tkiva u odnosu na mišićnu masu i vodu u tijelu. Naglašeno je da sve ono iz hrane što ne potrošimo u fizičkim i mentalnim aktivnostima i održanju vitalnih funcija, organizam deponuje u obliku masnog tkiva. Objašnjene su formule za računanje bazalnog metabolizma za žene i muškarce. Kada se dobije ta kalorijska vrijednost, onda se ona množi sa koeficijentom fizičke aktivnosti i tako se dobije vrijednost u kalorijama koja nam je potrebna za 24 sata. U zavisnosti od fizičke aktivnosti koju imamo mijenja se kalorijska vrijednost koja nam je potrebna.
Ova aktivnost je bila interaktivnog karaktera jer su učenici učestvovali u računanju svog bazalnog metabolizma, procjenjivali svoje fizičke aktivnosti i određivali vrijednost potrebnog dnevnog kalorijskog unosa, kao i vrijednost mogućeg kalorijskog deficita. Takođe, praktično su se upoznali sa načinom na koji se određuju energetske vrijednosti hrane koje unose u jednom obroku te na taj način mogu da planiraju svoj dnevni meni.
Aktivnost je protekla u edukativnoj i radnoj atmosferi, uz interesovanje i učešće učenika iz odjeljenja koja su prisustvovala predavanju.
Pisala- Tijana Grujičić, II-zdt