(Izlet učenika drugih razreda Gimnazije Kotor u Perast, oktobar 2025. godine)
Ima umjetničkih epoha koje bogatstvom detalja, dinamikom, snažnim osjećanjima i sjajem ne mogu da ne začude. Barok, koji je obilježio razdoblje 17.i 18.vijeka otkriva čudesnu moć ljudskog stvaranja koja prkosi vremenu i svim istorijskim dešavanjima. Na časovima književnosti smo otkrili stil koji je pravo slavlje raskoši i pokreta, a odlazak u Perast još jednom nam je potvrdio da smo privilegovani što živimo u toj raskoši.
Posljednjeg dana radne sedmice spustili smo se do Plagenata gdje su nas čekali brodovi koji su nas odveli do našeg prvog odredišta – ostrva Gospa od Škrpjela. Vožnja brodovima bila je zabavna i vesela, a pogled koji se pružao ka pučini bio je prelijep.
Na Gospi od Škrpjela, gdje se nalazi istoimena crkva i muzej, srdačno su nas dočekali, a vodiči su nas uveli u jedinstvenu priču o nastanku ovog ostrva. Čuli smo legendu da je Gospa od Škrpjela vještački napravljena, za razliku od susjednog, prirodnog ostrva Sveti Ðorđe. Saznali smo da su 22. jula 1452. peraški ribari, braća Mortešić, na hridi (škrpjelu) pronašli čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice sa Isusom Hristom u naručju. Čudo se ponovilo, Perastu poklonjena ikona je nestala da bi se ponovo pojavila na istoj hridi. To je bilo dovoljno da se zavjetuju da će na tom mjestu podići crkvu. Ostrvo je izgrađeno potapanjem starih brodova i bacanjem kamenja u more nakon svakog povratka u rodni kraj. Tradicija nije prekinuta, Fašinada, bacanje kamenja u more, organizuje se svake godine 22.jula. Crkva je izgrađena kao zavjetna građevina, posvećena zaštiti pomoraca i njihovih porodica, čemu svjedoče bočne strane crkve koje krasi 2000 srebrnih zavjetnih pločica sa pomorskim motivima i porukama.
Najjači utisak na sve ostavio je slikarski opus peraškog baroknog majstora Tripa Kokolje. Unutrašnja dekoracija crkve, plafon i zidovi predstavljaju pravo remek-djelo.
Čitavu deceniju trajalo je stvaranje 68 kompozicija tehnikama ulje na platnu i tempera na dasci, koje su kasnije smještene u pozlaćene barokne okvire. Rečeno nam je i to da slike na lijevoj strani zida predstavljaju motive iz Starog zavjeta, pune emocija i pokreta, iako je centralna tema fokusirana na Bogorodicu Mariju, što pripada Novom zavjetu. Na tavanici, u centralnom dijelu je velika slika Uznesenje Bogorodice, kao i još četrdesetak slika između kojih prolazi pozlaćeno tordirano uže – simbol pomorstva.
Na glavnom kamenom oltaru, napravljenom u Italiji u 18.vijeku, nalazi se čuvena ikona Gospa od Škrpjela, rad Lovra Dobričevića, nastala sredinom 15. vijeka.
Nakon što smo obišli crkvu, stepenicama smo se popeli do muzeja koji funkcioniše kao riznica i hronika duhovnog i pomorskog života Boke Kotorske. U njemu se čuva impresivna arheološka zbirka darova kao što su nakit, srebro i slike jedrenjaka koje su peraški i bokeljski pomorci ostavljali u znak zahvalnosti za spas od oluja i opasnosti na moru. U muzeju smo vidjeli i poznati goblen vezilje Jacinte Kunić koji datira iz 1803. godine, a predstavlja jedan od, na ovim prostorima, najljepših ručnih radova vezenih iglom. Stvaranje ovog goblena zlatnom i srebrnom svilom, kao i Jacintinim vlasima, trajalo je četvrt vijeka. Daleke 1828. godine odlučila je da ga pokloni svetištu Gospa od Škrpjela. Ovaj nesvakidašnji dar sačuvao je ljubav, sve molitve i želje jedne žene koja je vjerno čekala svog moreplovca i umjetničkim radom blažila svoju usamljenost.
Pored goblena, posebno nam je bio istaknut fragment najstarijeg ranohrišćanskog krsta pronađenog u Boki, što nas je podsjetilo na davne korijene hrišćanstva u našem zalivu. Potom smo vidjeli i veliku zbirku oružja koja dodatno ilustruje bogatu istoriju i pomorsku moć Perasta. Puni lijepih utisaka, uputili smo se ka obali i Muzeju grada Perasta, grada koji je svoj vrhunac doživio upravo u razdoblju baroka..
Muzej je smješten u baroknoj palati Bujović sagrađenoj u XVII vijeku, čiji ambijent odražava moć i raskoš života peraških kapetana. Boravak u takvom prostoru omogućio nam je potpuno razumijevanje epohe baroka.
Muzejski eksponati, prije svega portreti čuvenih peraških porodica (poput porodica Zmajević, Visković i Balović), kao i impresivne pomorske karte, makete brodova, zastave, uniforme i nošnje, uz nadahnuto kazivanje vodiča, učinili su da na pravi način doživimo zlatno doba Perasta.
S obzirom na to da je Perast bio centar pomorske obuke, muzej čuva i svjedočanstva o prvoj pomorskoj školi na istočnom Jadranu (poznatoj i kao Navale Akademija), koja je obrazovala generacije vještih kapetana i pomorskih oficira.
Uvjerili smo se u trgovačku moć Peraštana koja je omogućila izgradnju brojnih baroknih palata, a sve što je sačuvano, otkrilo nam je kako se barok manifestovao u svakodnevnom životu ovog mediteranskog grada.
Ovaj terenski čas nije bio samo učenje činjenica; bilo je to putovanje kroz vrijeme, između plavetnila mora, zavjetnih priča i raskošnih palata, koje nam je omogućilo da barok osjetimo, vidimo i čujemo. Postalo nam je jasno da barok nije samo lekcija iz udžbenika, već živa, moćna sila koja je oblikovala Boku Kotorsku.
Učenicima odjeljenja 2-1, 2-2, 2fil i 2mat, kao i profesoricama Mariji Jevtić, Ljiljani Odži i Sonji Golub- Klenak, ovaj 10.oktobar ostaće urezan u pamćenje kao jedan lijepi, drugačiji dan – plavi, barokni petak.
Nina Jovanović, II fil
