(NOVEMBAR 2025. GODINE)
Učenici Gimnazije Kotor obilježili su Njegošev dan na način kako i priliči velikanu naše kulture.
Osvjetljena je ličnost Petra II Petrovića Njegoša kao stvaraoca i mislioca, kao vladike i kao vladara Crne Gore u 19.vijeku.
Učenici su svojim aktivnostima naglasili ulogu Njegoša u formiranju kulturnog pamćenja našeg naroda i istovremeno osvijestili Njegoševu filozofiju čovjeka istražujući složenost njegovih književnih djela.
Održana su dva multimedijalna časa u školi, u odjeljenjima drugog (2-1) i četvrtog razreda (4-2), a jedna grupa učenika (2 matematičko i 4-1) prisustvovala je predavanju profesora Mila Lompara „Luča mikrokozma” koje je organizovala Gradska biblioteka Tivat.
Izvještaji sa pomenutih aktivnosti otkrivaju promišljanja mladih ljudi o čovjeku koji je po svojoj prirodi estetsko biće, koji posjeduje sposobnost moralnog odlučivanja, i koji se kao stvaralačko biće uzdiže do religioznog oblika postojanja. Njegoševa djela otkrivaju uzvišenu misiju usavršavanja čovjeka koji je svjestan smisla svog postojanja.
1.
Multimedijalni čas povodom Njegoševog dana i 180 godina od objavljivanja ,,Luče mikrokozma” : Iskra ognja besmrtnoga, 12. novembara 2025.godine
Svijet je tijesan, a um prostran. Misli žive lako jedna pored druge, ali se u prostoru bolno sudaraju.
Šiler
U susret Njegoševom danu i povodom 180 godina od objavljivanja metafizičkog spjeva ,, Luča mikrokozma” u srijedu, 12. novembra, u 2.1 odjeljenju, na času profesorice Ljiljane Odže, realizovan je multimedijalni program ,,Iskra ognja besmrtnoga”
Nakon video zapisa o lokalitetima na kojima su trajno ostali pjesnikovi tragovi, prema pripremljenom scenariju, istaknut je susret Petra Prvog i mladog sinovca Rada koji saznaje stričevu odluku, izgovorenu s radošću što je u svojoj kući našao podmladak na kome će bez brige ostaviti Crnu Goru, ali i sa dvije suze u oku, jer je,,dobro znao kako mu malo daje za ono što mu oduzima.” Mladost, zarobljena među hladne manastirske zidove, nije se predala neumitnoj ljudskoj sudbini, već je zahvaljujući prostranstvu duha i sumnji pronašla put da zaiskri i ostane ,,vječito živa vatra”. Na času su se smjenjivali odabrani stihova Njegoševe ,, Luče”, uz isticanje njene slojevitosti i vrijednosti poetskog viđenja života, čovjekove sudbine, božanske iskre u njemu, poezije i samog smisla i suštine postojanja.
2. Ogledni čas u okviru projekta „Eho Njegoševe poetike u prostorima nastajanja”; interpretacija pjesme „Noć skuplja vijeka” („Paris i Helena”) u odjeljenju 4-2 Gimnazije Kotor, 19. novembra 2025. godine:
„Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože, ništa ljepše, nit’je kada, niti od nje stvorit može…”
Dana 19. novembra 2025. godine na času Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, u odjeljenju 4-2, učenici Matija Grgurović, Jovana Popović, Damjan Gledić i Laura Bilafer, pod mentorstvom profesorice Ljiljane Čolan, realizovali su čas posvećen obilježavanju Njegoševog dana, a u sklopu projekta “Eho Njegoševe poetike u prostorima nastajanja”, ovaj put taj eho je odzvanjao Perastom.
Na samom početku časa, Matija Grgurović je interpretativno pročitao pjesmu “Noć skuplja vijeka” i uveo ostale učenike u atmosferu ovog lirskog djela.
Zatim su učenice Jovana Popović i Laura Bilafer predstavile detaljno pripremljenu prezentaciju o Petru II Petroviću Njegošu i pjesmi „Noć skuplja vijeka” („Paris i Helena”).
U svom izlaganju obradile su:
– istorijski i biografski kontekst, posebno ističući okolnosti Njegoševog stvaranja i njegovo mjesto u crnogorskoj istoriji i kulturi;
– temu i motive pjesme, među kojima se izdvojila noć kao prostor kontemplacije, u toj noći se sagledava odnos između prolaznosti i vječnosti, kao i duhovni nemir lirskog subjekta, a ističe se ljepota žene koja je opisana do detalja u skladu sa renesansnom tradicijom.
U pjesmi se ostvaruje spoj više poetike (klasične književnosti, humanizma i renesanse i romantizma; istaknuta je kategorija psihološkog vremena (trideset godina prije nego je psihološko vrijeme uveo u književni izraz Tomas Mana);
– kompozicionu strukturu pjesme i način na koji je autor izgradio lirski tok ( u prvom dijelu pjesme je istaknut doživljaj prirode koji je ovdje u funkciji psihološkog pejzaža, a u drugom dijelu pjesme prikazuje se spoj prvo dvije duše, pa dva tijela);
– stilske i jezičke osobine, karakterističan Njegošev poetski izraz; slika prirode i ženska ljepota oličene su u jednostavnom prikazu zemaljskog “sovršenstva”; u tom “sovršenstvu tvorenija” pokazuje se duhovna ljepota u kojoj se otjelotvorava estetski princip;
– značaj djela u crnogorskoj i južnoslovenskoj književnosti; istaknuta je svevremenska ideja o vrijednosti trenutaka u kojima doživljavamo lijepo i dobro, a koji postaju “skuplji od vijeka”. Ljepota i dobrota ispunjavaju biće, a život “ kao burnu brežinu” čine podnošljivijom. Pjesnik je “tvar tvorca izabrana” da stvara i daje smisao svemu stvorenom.
Vizuelni segment prezentacije dodatno su obogatile fotografije Perasta, koje je pripremio Damjan Gledić. Njegove fotografije bile su tehnički kvalitetne i estetski usklađene sa temom, te su na taj način dočarale ambijent u kojem je pjesnik stvarao i boravio.
3. Učenici Gimnazije Kotor prisustvovali su predavanju profesora Mila Lompara: „Luča mikrokozma”, 28.novembra 2025. godine, organizacija Gradske biblioteke Tivat
Povodom obilježavanja Njegoševog dana, učenici odjeljenja 4.1 gimnazije, 2. matematičkog i 2.filološkog prisustvovali su predavanju profesora Filološkog fakulteta iz Beograda Mila Lompara o Njegoševoj „Luči mikrokozma“, od čijeg se izdanja obilježava 180 godina. Pristupajući „Luči“ kao djelu jedinstvenom u čitavoj književnosti Balkana, koje je nastalo tokom uskršnjeg posta u potpunoj osami, profesor je osvijetlio Njegošev hod stazom unutrašnjeg iskustva na kojem se postavlja pitanje, ne samo što je čovjek, nego i : ko sam ja? Učenici su imali priliku da se upoznaju i sa kompozicijiom spjeva i njegovom „Posvetom“ o čemu je bilo riječi, a podstaknuti su i da razmišljaju o filozofskoj i religioznoj dimenziji djela koje stavlja akcenat na dramu unutrašnje slobode čovjekove, danas često relativizirane i smještene u prostor samoslobode i privida.
Predavanje je održano u Tivtu u JU „Muzej i galerija“ Tivat, a učenike su pratile profesorice CSBH jezika i književnosti Sonja Golub-Klenak, Ljiljana Odža i Marija Jevtić.