Na času biologije, održanom u utorak, 30.05.2023, fokusirali smo se na temu alkoholnog i mliječno kiselinskog vrenja tako što smo uz pomoć dva eksperimenta prikazali njihove procese.
Na početku časa, profesorica Aleksandra Jovanović nas je uvela u temu i upoznala nas sa pitanjem šta je to vrenje i koji organizmi omogućavaju taj proces. Naučili smo da je vrenje mikrobiološki proces transformacije ugljenih hidrata u alkohole, kiseline, aldehide, ketone i gasove. Kako bi se vrenje odvilo, neophodni su mikroorganizmi, kao što su bakterije ili kvasac, radi pretvaranja ugljenih hidrata u organske kiseline ili u alkohol, pod anaerobnim uslovima. Razgovarali smo i tome gdje ove bakterije žive, koja je uloga probiotika u našem organizmu i koja je uloga ovih organizama u prirodi. Na ovom času razgovarali smo i o tri vrste koje postoje: alkoholno, mliječno-kiselinsko i propionsko vrenje, a praktično smo uspjeli da prikažemo prva dva. Jedna grupa učenika prikazala je kako se pravi hleb uz pomoć aktiviranog kvasca, ukazujući na važnost istog, dok je druga grupa prikazala kako se pravi kiselo mlijeko. Obje grupe su pripremile sve šta je potrebno za čas, a donijele su i proizvode koje su prethodno napravili kod kuće kao probni eksperiment.
Nakon uvoda u čas, prva grupa učenika demonstrirala je alkoholno vrenje: ,,Za ovaj eksperiment bilo nam je potrebno 150g brašna, kašičica šećera, soli, čaša tople vode i najvažnije od svega – ½ kockice svježeg kvasca. Prvi korak bio je da napravimo aktivirani kvasac. Njega smo dobili tako što smo u čašu tople vode (perfektna temperatura bila bi 40֯C) dodali ½ kockice svježeg kvasca i kašičicu šećera, a zatim sve to pomiješali. U zasebnu posudu stavili smo 100g brašna, dodali smo ostatak vode i prstohvat soli. Sve smo to pomiješali dok se ne sjedini, nakon čega smo dodali aktivirani kvasac. Njega smo dodavali postepeno, kao i ostatak brašna (50g) dok nismo dobili pravu strukturu. Posudu smo preklopili i ostavili je da tijesto nadođe. Svaki postupak smo detaljno objasnili i potrudili se da temu približimo našim drugarima i da ih možda naučimo nešto novo. Naučili smo ih da tijesto nadolazi zato što kvasac koristi šećere u brašnu i stvara CO2 koji se akumulira u tijestu, pritom se njegova težina smanjuje. Nažalost nismo uspjeli da prikažemo sam proces pečenja tijesta, ali smo objasnili da kvasac ugine na 180֯C i bez obzira na to, zbog rupica koje su nastale usljed stvaranja CO2, tijesto i dalje raste. Nakon što smo završili naš eksperiment, ostatak smo prepustili drugoj grupi.”
Zadatak druge grupe bio je da prikaže mliječno-kiselinsko vrenje uz prisustvo bakterije roda Laktobacilus: ,,Za ovaj eksperiment bilo nam je potrebno kupovno ili domaće kravlje mlijeko, kupovno kiselo mlijeko (u njemu se nalaze već aktivni Laktobacilus-i), nešto čime bismo zagrijavali mlijeko i frižider u koji bi ga stavili na kraju procesa. Prvo smo kod kuće napravili kiselo mlijeko, a na času u školi smo pokazali i kako se to radi. Na samom početku procesa sipali smo mlijeko u jednu posudu i stavili ga na šporet gdje smo ga miješali i zagrijavali da bi što više vode izašlo iz njega. Nakon toga smo ga stavili sa strane da se ohladi do 28֯C. U drugu, manju posudu, sipali smo kašiku kupovnog kiselog mlijeka i njemu dodali dvije kašike zagrijanog mlijeka kako bismo aktivirali laktobacilus. Kiselo mlijeko smo sipali u ostatak zagrijanog mlijeka i još jednom pomiješali kako bi se sve sjedinilo. Na kraju smo mlijeko pokrili krpom kako bismo zadržali optimalnu temperaturu od 28֯C i ostavili ga 12 sati da se ukiseli. Kao završni korak ostalo nam je da ga stavimo u frižider na oko 3 sata. Potrudili smo se da čitav proces objasnimo na najbolji mogući način, a kao rezultat našeg eksperimenta donijeli smo pripremljeno mlijeko i uporedili ga sa kupovnim kiselim mlijekom. Nije bilo nikakve razlike u ukusu što je i dokaz da je sve odrađeno baš kako treba.”
Nakon što su ove dvije grupe prikazale svoje eksperimente i uz pomoć profesorice objasnili i približili učenicima datu oblast, uslijedila su pitanja. Profesorica, kao i učesnici obje grupe, postavljali su pitanja ostalim učenicima o procesima koje je trebalo da prikažu, kakvi su to procesi i ko omogućava njihov rad. Učenici su znali odgovore na sva pitanja, pokazujući da su savladali gradivo. Naposljetku su učenici imali priliku da degustiraju proizvode, kiselo mlijeko i kiflice. Svi su bili veoma zadovoljni, a jedan od učenika je bio posebno oduševljen načinom na koji je druga grupa uspjela da napravi kiselo mlijeko tako da je identično kao kupovno.
Kroz ovu interaktivnu nastavu imali smo mogućnost da steknemo uvid u procese alkoholnog i mliječno-kiselinskog vrenja na veoma kreativan način. Ovaj čas nam je pomogao da lakše razumijemo principe ovih vrenja i njihovu primjenu u svakodnevnom životu. J
Ivanović Kristina i Grgurović Matija I-2
